26

ODRŽANO PREDAVANjE GORANA ŠARIĆA

Od kada su Srbi prisutni u Bosni i Hercegovini? Šta o tome kažu dokumenti, ne samih stanovnika Bosne i Hercegovine od srednjeg vijeka do novog vremena, već strani izvori, bilo turske provenijencije, zapadne, istočne itd? Šta kažu sami stanovnici Bosne, kako su se oni izjašnjavali od srednjeg vijeka? Ko su Vlasi? Identitet današnjih Srba, Bošnjaka i Hrvata i budućnost međunacionalnih odnosa na Balkanu – na ova pitanja odgovarao je istoričar Goran Šarić na sinoćnjem predavanju u Centru za kulturu „Filip Višnjić“.

Od kada su Srbi prisutni u Bosni i Hercegovini? Šta o tome kažu dokumenti, ne samih stanovnika Bosne i Hercegovine od srednjeg vijeka do novog vremena, već strani izvori, bilo turske provenijencije, zapadne, istočne itd? Šta kažu sami stanovnici Bosne, kako su se oni izjašnjavali od srednjeg vijeka? Ko su Vlasi? Identitet današnjih Srba, Bošnjaka i Hrvata i budućnost međunacionalnih odnosa na Balkanu – na ova pitanja odgovarao je istoričar  Goran Šarić na sinoćnjem predavanju u Centru za kulturu „Filip Višnjić“.

Iako ima antičkih istoričara koji Srbe spominju još u četvrtom vijeku, mejn strim istoriografija priznaje franačkog istoričara Ajnharda koji Srbe na ovim prostorima spominje u osmom i devetom vijeku. Srbin nije jedino ime za narode koji se spominju ovdje, ali je najbrojnije i najčešće, i inače prvo koje se spominje od današnjih identiteta. I Bosna se u svim prvim dokumentima spominje kao srpska zemlja ili „srpska zemljica“ ili Horion Bosna itd.

„Benedikt Kuripešić u 16. vijeku prelazi u Bosnu, koju dijeli na dva dijela i koja je nekada bila geografski manji pojam. U prvom dijelu Bosne nalazi Bosance, tu misli na katoličko stanovništvo, nalazi Vlahe koje on smatra Srbima i Turke gdje misli na one koji su prešli na islam. U drugom dijelu Bosne, od Sarajeva do Kosova kako je on to podijelio, nalazi samo Turke i Srbe. Vatikanska Kongregacija u svojim dokumentima daje podatak da su, preko osamdeset posto ljudi od Bugarske do hrvatske, pravoslavni Srbi. Čak se dalmatinska Zagora i Hercegovina u mletačkim dokumentima naziva Vojvodstvom Svetog Save. Jednostavno, to su dokumenti“, kaže Šarić. 

O budućnosti odnosa među današnjim balkanskim identitetima Šarić govori sa aspekta onoga što zapadni teoretičari društva zovu „naradigme“, a to su narativi koji stvaraju paradigme: „Svaki narod ovdje ima svoje priče, koje stvaraju paradigme. Kada imate tri sukobljene paradigme, nema mira. Ako danas neko u Bosni želi da pređe na islam, da bude Hrvat, to nije sporno. Sporno je kad oni utjeruju svoje pretke u ono što nisu bili. Jer, ako Stefan Tvrtko kaže „Praroditelji moji gospoda srpska“, onda lijepo treba na Pale staviti njegov spomenik i napisati ove riječi. Ako su mu roditelji gospoda srpska, šta je onda on? Da možda ne bi bio kao Skenderbeg, kome su i roditelji i sestre i braća Srbi, jedino je on Albanac“, rekao je Šarić